Jedan od ciljeva biodinamičkog vrtlarstva je održavanje kruga plodnosti, s obzirom da biljke sa svakim godišnjim dobom upijaju hranljive materije, ispuštaju ih i zatim ponovo upijaju. Za ovaj proces izrada komposta je od ključne važnosti. Sav organski otpad se reciklira u obliku komposta i nikad se ne baca. Otpalo lišće, nepoželjne biljke, otkos trave i orezano granje prirodno se pretvaraju u hranljivo, tamno, živo tlo.

Potrebno je dva do šest mjeseci da se kuhinjski ostaci, baštenski otpad i životinjski izmet pretvore u kompost, mada trajanje postupka zavisi od načina izrade kompostne gomile i od vremenskih uslova. Kompostiranje počinje tako što bakterije razgrađuju različite sastojke u kompostnoj gomili. U ovoj fazi gomila postaje vruća, dostiže temperaturu između 40 i 55 stepeni Celzijusovih, što je dovoljno da uništi većinu sjemenja nepoželjnih biljaka. Poslije vruće faze, kako bakterije odumiru, hrpa se hladi i razvijaju se gljivice. Pomoću kompostnih glisti bakterije mijenjaju strukturu humificirane organske materije i pretvaraju je u tamniju materiju koja mirisom više podsjeća na zemlju i koja je bogata humusom, što u stvari i jeste kompost.

Za kompostiranje birajte sjenovito, zaštićeno mjesto sa dobrom drenažom, što pogoduje razvoju crva, koji će probaviti sve ostatke hrane i proizvesti mrvičaste zemljaste agregate i tekuće đubrivo. Kompostište može da bude otvoreno, ako imate puno materijala, do visine grudi, širine koliko vamje potrebno. Akoimate manje materijala, koristite posudu za kompost od drvenih letvica, plastičnu sa poklopcem i s otvorenim dnom, ili rotirajući komposter koji je lak za upotrebu. Najbolje je da imate tri kompostne posude ili gomile: jednu za svjež materijal, jednu koja je aktivna i jednu spremnu za upotrebu. Druga mogućnost je da napravite jednu gomilu na koju ćete dodavati materijal, sve dok se na dnu ne formira kompost.

Dobar kompost zahtijeva ravnotežu između drvenastih materijala bogatih ugljen dioksidom, kao što su sijeno, sitno granje od rezidbe, piljevina i mekših, zelenih materijala bogatih azotom, poput lišća, trave, kuhinjskih otpadaka. Da biste obogatili gomilu, biodinamičari preporučuju da koristite kravlje gnojivo: otopite šaku stajskog kravljeg đubriva u kanti vode i u njemu potopite suve materije za kompost (granje), prije nego što ih stavite u gomilu. Povremeno okrenite hrpu vilama – ako je kompost suv, poprskajte ga vodom i ponovo izradite dodajući tanak sloj komadića slamenatopljenih gnojivom, pospite sa malim količinama zemlje, nepoželjnog bilja i starih listova gaveza, koprive ili lišća drveća.

U biodinamici se u kompost dodaju pripravci od hajdučke trave (stolisnik), kamilice, koprive, hrastove kore, maslačka i valerijana, koji dodatno oplemenjuju hranljivost humusa.

M.D.P.

---